U operaciji ''Oluja'' ubijani su djeca, žene i starci, i to je istorijska tragedija koja mora ostati u svijesti svakog Srbina.

Ljudi koji su bježali u koloni bombardovani su iz aviona i ubijani na razne druge načine, što zdrav razum ne može shvatiti. To je jedna od poruka koju su poslali srpski predstavnici, povodom 22. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja", u kojoj su učestvovale i jedinice Petog korpusa Armije RBiH, te HVO-a, i koja je počela 4. avgusta 1995. godine, te je u nekoliko dana ubijeno skoro 2.000 ljudi.

Žrtve su mahom bili civili, dok je sa područja Like, Banije, Korduna i sjeverne Dalmacije, koje su bile zone pod zaštitom UN-a, protjerano oko 200.000 Srba sa svojih vjekovnih ognjišta. Njihov status još je težak.

"Apsolutno ne postoji želja da se ljudima vrati ono što je njihovo. Nema nikog ko će se zauzeti za nas", rekao je za "Nezavisne" Nikola Puzigaća, predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske.

"Oluju", kao i ranijih godina, u Hrvatskoj slave, dok je Srbi obilježavaju kao dane stradanja i teških patnji.

Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona, ističe da će se u Kninu okupiti i hrvatski komandanti koji su direktno ili indirektno okrvavili svoje ruke.

Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, kaže da je ustaška, fašističko-nacistička ideologija i dalje živa u Hrvatskoj. "Ubijani su djeca, žene, starci i to je istorijska tragedija koja mora ostati u svijesti svakog Srbina. Ubijati ljude koji bježe u koloni i bombardovati ih iz aviona i na razne druge načine, nešto je što zdrav razum ne može shvatiti", rekao je Savanović.

Veljko Odalović, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije, smatra da "Oluju" niko ne bi trebalo da slavi, a da hrvatsko društvo mora da se suoči sa zločinom i njegovim posljedicama. "Ne služi na čast nijednoj vojsci da slavi pobedu nad starinama od preko 60 godina, nad decom i ženama", navodi Odalović.

Dragana Ðukić, predsjednik Udruženja "Suza", poručuje da su porodice umorne od čekanja na pravdu. "Poslije 22 godine u Hrvatskoj se slavi, a mi tugujemo", kaže Đukićeva.

Predstavnici Zajednice Srba Hrvatske i BiH poručuju da je srpski narod i dalje obespravljen u Hrvatskoj. "Srbi su i danas u Hrvatskoj građani zadnjeg, ne drugog reda, već zadnjeg reda", kaže Branislav Švonja, predsjednik Zajednice Srba Hrvatske i BiH. Ujedinjena Srpska saopštila je da Srbi treba složno da poruče da nisu zaboravili ni oprostili veliki zločin od prije 22 godine.

Sa druge strane, Andrej Plenković, hrvatski premijer, ocijenio je da je u to vrijeme "državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana doprinijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija Hrvatske, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću".

Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, smatra da je operacijom "Oluja", "kojom je oslobođena skoro petina okupirane teritorije, slomljen san o velikoj Srbiji". Marko Jelić, gradonačelnik Knina, izjavio je u petak da ne vidi razlog zašto se ne bi poklonio srpskim žrtvama i da se nada da će se Srbi vratiti, jer je, kako kaže, Knin njihova djedovina.

"Civili koji su stradali težak su teret svakom normalnom čovjeku", kaže on. Na evidenciji Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" nalaze se imena 1.859 poginulih i nestalih Srba u akciji "Oluja" i poslije nje. 

(NEZAVISNE)