Djeca u hraniteljskim porodicama treba da daju sebi prostora da napreduju, a razgovor hranitelja sa djecom o prošlosti i traumama koje nose mora sačekati dok se upoznaju, tada krećemo polako razgovarati o svemu, rekla je Biljana Svorcan, hraniteljka iz Bijeljine.

Ona je vrata svog doma otvorila za tri djevojčice i pružila im ljubav i podršku koju ranije nisu imali.

"Trudim se da uvijek opravdam i roditeljsku porodicu i da nađem pravo objašnjenje koje je prihvatljivo za njihove godine", istakla je Svorcanova.

Ona je u petak s predstavnicima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, UNICEF-a, centara za socijalni rad i domova za djecu bez roditelja učestvovala na konferenciji o razvoju hraniteljstva.

Cilj konferencije je da se nađu modaliteti kojim bi se u budućnosti smanjio broj djece u domovima za nezbrinute mališane, a djeca odrastala u porodičnom okruženju, na čemu Ministarstvo u saradnji s UNICEF-om intenzivno radi. Zasad u RS ima 125 hraniteljskih porodica, koje imaju mjesečnu naknadu od 725 KM.

Biljana je, kaže, prvo prihvatila 14-godišnjakinju, koja je imala težak život.

"Ona je pozitivna i duhovita, dobro smo se uklopile. Danas radi i živi kao svaka mlada žena", dodaje Biljana.

Priznaje da joj prilagođavanje sa drugom tinejdžerkom, koja je imala 16 godina kada je došla u njen dom, nije bilo lako.

"Već je bila zrela ličnost, nisam mnogo mogla uticati na njene ciljeve. Bila je drugačijeg karaktera, a djeca koja trpe nasilje u porodici su bezvoljna, depresivna i nemaju želju za napredak. Nije nastavila školovanje, zbog čega mi je žao, željela je djecu i oformila je porodicu", kazala je Biljana.

Treću djevojčicu, koja ima četiri godine, Biljana je prihvatila iz bolnice kao sedmomjesečnu i veoma bolešljivu bebu. Njihova borba s astmom i drugim problemima trajala je tri godine, a danas nema terapije i pohađa vrtić.

"Djeca budu bolešljiva jer su njihovi roditelji alkoholičari, duševni bolesnici, i treba mnogo ljubavi, rada i strpljenja, a mi smo uspjele", ističe ona.

Hraniteljstvo je, prema riječima Branke Sladojević, pomoćnice ministra za socijalnu, porodičnu i dječju zaštitu RS, najbolji oblik zaštite djece bez roditeljskog staranja, a u RS ima 444 takve djece.

"Cilj je i podrška biološkoj porodici, razgovaramo o načinima i metodama rada kako ne bi došlo do izdvajanja djece", rekla je Sladojevićeva.

Antonia Ludike, šef Programa za dječju zaštitu Kancelarije UNICEF-a u BiH, rekla je da je ostvaren napredak u sprečavanju razdvajanja djece od porodica, koji je podržala EU, kao i Projekat razvoja hraniteljstva u RS.

Ludikeova je poručila da treba spriječiti nepotrebno razdvajanje djece od porodica, obezbijediti kvalitet usluga u domovima za djecu bez roditeljskog staranja i u hraniteljskim porodicama, kao i da je neophodno smanjiti broj djece u domovima za djecu bez roditeljskog staranja.

"Potrebno je raditi na deinstitucionalizaciji staranja o djeci bez roditeljske njege te da se zabrani da se djeca mlađa od tri godine smještaju u domove jer je dokazano da je to štetno po njihovo mentalno zdravlje", rekla je Ludikeova.

Vladimir Kajkut, direktor Doma "Rada Vranješević", rekao je da u procesu razvoja hraniteljstva i ovaj dom prolazi kroz jednu vrstu transformacije te da se teži da se prepolovi broj korisnika u ovoj ustanovi, kojih ima 90.

"To podrazumijeva i niz novih usluga, od savjetovališta, prihvatilišta, do dnevnog centra i drugih usluga", rekao je Kajkut.

U narednom periodu planirana je edukacija za specijalizovano hraniteljstvo - hraniteljstvo djece sa smetnjama u razvoju.

Oni koji žele da postanu hranitelji treba da se obrate centrima za socijalni rad.

(NEZAVISNE)