Nema naznaka da će doći do izmjena Izbornog zakona BiH

Jedanaest mjeseci pred opće izbore u BiH lideri i politički faktori još nisu dogovorili neophodne izmjene Izbornog zakona, niti ima bilo kakvih naznaka da će to učiniti uskoro, iako je različitih prijedloga sve više.

Naime, naredne srijede na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH naći će se Prijedlog izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH koji su predložili hrvatski delegati u Domu naroda BiH i nakon što ga je ovaj dom usvojio glasovima hrvatskih i srpskih delegata. U međuvremenu, SDP i DF iznijeli su vlastiti prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Federaciji, što nije isto što i izmjene samog Izbornog zakona, no suštinski ovaj prijedlog provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića te je, po tvrdnjama njegovih kreatora, potpuno u skladu sa Ustavom BiH i FBiH te Izbornim zakonom. Na kraju, i sama SDA je pripremila svoj prijedlog izbornog zakona, koji će, prema njihovim tvrdnjama, javnosti i partnerima staviti na uvid onda kada hrvatski prijedlog prođe ili padne u Predstavničkom domu. Ipak, male su šanse da bilo koji od ovih prijedloga dobije neophodnu podršku. Za hrvatski prijedlog, kako sada stvari stoje, u srijedu će glasati HDZ i SNSD, protiv će biti SDA, Nezavisni blok, SDP i DF, Savez za promjene će biti suzdržan, dok se iz SBB još nisu jasno očitovali, no male su šanse i za njihovu podršku.

Poslanik SNSD-a u parlamentu BiH Lazar Prodanović kaže da je njihova podrška motivirana time da se napokon stvaraju uslovi za popunu Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH.

"Naš interes je da budu usvojene i izmjene u odnosu na grad Mostar, kako bi bilo omogućeno održavanje lokalnih izbora", ističe Prodanović, navodeći da se i dalje provode konsultacije pod međunarodnom medijacijom.

"Ključ je u spuštanju maksimalističkih zahtjeva i SDA i HDZ-a", poručuje on.

Sa druge pak strane, Nermin Nikšić, lider SDP-a, pojašnjava da njihov prijedlog zakona o izbornim jedinicama treba svakako da bude proveden, jer to Federacija nikada nije uradila, dok je RS to završila 2013. godine.

"Sad ćemo vidjeti jesu li ljudi zainteresovani da riješe pitanje izbornog procesa ili da samo imamo Izborni zakon koji će HDZ-u garantovati vlast sve dok postoje", kaže Nikšić.

Eksplicite protiv HDZ-ovog prijedloga su i ostale partije iz FBiH, poput SBiH ili Građanskog saveza, čiji politički direktor Emir Suljagić za ovaj zakon kaže da je u pitanju prijedlog za "ograđivanje nehrvata u Federaciji u bodljikavu žicu" i svođenje demokratske većine na status građana drugog reda.

"Suštinski, usvajanjem ovog zakona bi 118.000 birača Dragana Čovića zauvijek upravljalo i vladalo nehrvatima u Federaciji", zaključuje Suljagić.

PIŠE: Almedin Šišić, NEZAVISNE

Tagovi: