Tegeltija: Ništa od povećanja plata u javnom sektoru

Zoran Tegeltija, ministar finansija Srpske, poručuje da zaposleni u javnom sektoru ni u narednoj godini ne treba da računaju na povećanje plata.

Naglašava da je tačno da makroekonomski pokazatelji beleže pozitivne trendove, ali da je to samo potvrda da je privreda Srpske na dobrom putu.

– Međutim, još nisu ispunjeni uslovi za povećanje plata. U ovom trenutku u budžetu RS ne postoji mogućnost za to – kaže Tegeltija.

Ipak, predsednik RS Milorad Dodik je rekao da će plate u javnom sektoru naredne godine ići gore?

Dodik je rekao da će se o porastu plata razgovarati, ako budu ispunjeni određeni preduslovi za to. Pre svega, reč je o nivou javnog duga, BDP, te ostalih makroekonomskih pokazatelja. Kad ti uslovi budu ispunjeni, pregovaraćemo.

Koliko, onda, priča o rastu BDP, investicija, izvoza “pije vode”?

Napravili smo trogodišnje projekcije makroekonomskih pokazatelja i sigurno je da BDP, izvoz, dug, tržište rada, beleže pozitivne trendove, ali je pitanje o kojim razmerama napretka je reč. U svakom slučaju, ovi pokazatelji nam idu u prilog.

Bez obzira na pomak nabolje, stiče se utisak da obični čovek nikada nije gore živeo!

To su lične percepcije pojedinaca. Kretanje makroekonomskih pokazatelja jeste pozitivno, ali je činjenica da se to ne vidi na svakom čoveku. A zamislite kako bi sve izgledalo da imamo negativne trendove?!

Konkretno, kada će radnik i penzioner u RS osetiti korist od ovog napretka, kojim se naša vlast na sva usta hvali?

Ne hvališemo se, samo iznosimo zvanične statističke podatke. Penzije smo povećali za tri, a sledeće godine ćemo za još dva odsto. Proverite da li se negde u regioniu desilo povećanje od pet odsto. S druge strane, za neki jači napredak trebaju nam veće stope privrednog rasta.

Kako, kad privrednici zube istupiše da napred ne mogu zbog velikih stopa poreza i doprinosa?

Činjenica je da poslodavci najviše vode računa o svojim interesima i pozicijama, a stanje u privredi ni približno nije tako loše kako to žele da predstave privrednici. Na nivou BiH postoji sporazum o smanjenju zbirne stope doprinosa i definisani su uslovi koje treba ispuniti da bi do toga došlo. U ovom trenutku, za to ne postoji osnov.

Zar nije malo kontradiktorno da, uprkos pozitivnim trendovima koje pominjete, ne postoji osnov za povećanje plata ili za smanjenje poreza?

To su samo pokazatelji da privreda ide u dobrom pravcu, odnosno da ima prostora za privredni rast, što će na kraju dati rezultate. Smatramo da bi privrednici morali da povećaju plate u realnom sektoru, koje bi trebalo da se približavaju zaradama u javnom sektoru.

Dakle, u realnom sektoru ima osnova za povećanje plata?

Svi privredni pokazatelji ukazuju na to.

Uprkos velikoj javnoj potrošnji, često slušamo priču da je budžet RS razvojni.

Priča o razvojnom budžetu više je stvar teorijskih rasprava. Svaki budžet je, pre svega, potrošački, jer moraju da se obezbede sredstva za funkcionisanje institucija. Nama je važno da se smanji izdvajanje za tekuće rashode, a da se što veći iznos obezbedi za kapitalna ulaganja.

Koliko je to na godišnjem nivou?

Za kapitalna ulaganja i lane i ove godine otišlo je oko 50 miliona KM.

Od 3,33 milijarde, za kapitalna ulaganja ide tek 50 miliona KM?

Trećina budžeta odlazi za isplatu penzija, a oko 700 miliona KM za servisiranje duga. Važno je da se izdvajanja za kapitalna ulaganja povećavaju. Obavezni smo da iz budžeta obezbedimo sredstva za finansiranje institucija, za penzije, za plate 35.000 ljudi. Zato kapitalna ulaganja ne mogu da dominiraju u odnosu na tekuću potrošnju.

Je li puno 35.000 zaposlenih?

Nije. Vlada velika fama o broja ljudi u administraciji.

Procena je da će budžet RS sledeće godine biti u suficitu 127,2 miliona KM. Gde će ove pare završiti?

Pre svega, za servisiranje duga. Kada se konsoliduju fondovi, javna preduzeća, lokalne zajednice, procena je da će deficit biti oko 0,5 odsto, a to je najbolji rezultat koji smo imali do sada. Pretpostavka je da ćemo se manje zaduživati, a dug servisirati iz vlastitih sredstava. Činjenica je da pravimo uštede na svim mogućim troškovima, kako se dodatno ne bismo zaduživali.

Na koliko se popeo dug Srpske?

Na 4,2 milijarde KM, što je 42,1 odsto BDP. Procena je da će do kraja ove godine iznosti 4,3 milijarde KM ili 43,08 odsto. U 2015. narastao je na 46 odsto BDP, što je posledica povlačenja sredstava radi poplava. Od tada imamo blagi pad javnog duga u odnosu na BDP. Naš cilj je da javni dug bude između 38 i 40 odsto BDP.

Šta je sa unutrašnjim dugom?

On iznosi 1,6 milijardi KM, a reč je o obavezama koje su proizašle iz rata.

Da li smo prezaduženi?

Ne, nismo ni blizu toga. Ključno pitanje je struktura duga, uslova zaduženja, namene. Nama nisu potrebna sredstva za tekuće poslovanje, nego za servisiranje obaveza iz prethodnog period i za kapitalne projekte. Naš javni dug je jako dobar sa aspekta ročnosti, kamatne stope, valutne klauzule.

Jeste, ali svaki dug je zao drug.

Činjenica je da nikada neće prestati potreba Srpske za kreditnim sredstvima, kao nijedne druge države. Kako bi, onda, postojala Svetska banka ili Evropska banka. Njihova sredstva koriste sve zemlje EU i mnoge države sveta.

Da li je budžet RS ugrožen, s obzirom na to da je izostala očekivana tranša iz MMF zbog blokade u Sarajevu?

Nije. Naš budžet ne zavisi od MMF. Aranžman sa ovim fondom ugrozio je mnoge druge projekte u BiH, sve aranžmane sa Svetskom bankom, investicije. Sredstva od MMF ne očekujemo ni u idućoj godini sredstva.

Gde je zapeo zakon o akcizama?

U međustranačkim odnosima unutar SDA. Nekoliko puta smo pregovore dovodili do kraja, a sva pitanja usaglasili sa međunarodnom zajednicom. Nedavno smo imali sastanak premijera i ministara finansija sa predstavnicima MMF, gde je jasno rečeno da SDA nije spremna da izglasa ovaj zakon.

Šta to, konkretno, znači za RS?

U budžet RS za 2018. nisu ugrađeni efekti ovog zakona, jer smatramo da ga neće biti. Njegovi finansijski efekti ne bi doneli ništa posebno budžetu RS, ali je ovako otežana poziciju javnih preduzeća u RS i FBiH.

Kako se desilo da glavni revizor deficit u budžetu poveća za čak pet puta?

Treba pitati njega zašto je to uradio, a način izračunavanje deficita je izuzetno jednostavan i podrazumeva samo dve računske operacije. Međutim, Šnjegota je u računu počeo da primenjuje nešto što se nigde ne primenjuje, pa je neplaćene obaveze iskazivao kao deficit. Mislim da je strašno grešio i napravio veliku štetu RS.

U ovom slučaju, vaša i računica predstavnika MMF Franciska Parodija su se poklopile?

I u Sarajevu i od strane opozicije pokušali su da eksploatišu podatak da je deficit 175 miliona KM. Nakon reakcije MMF, te ambicije su se stišale. Podatak da smo 120 miliona KM više potrošli od odobrenog budžeta je nefer, nekorektno i laž. To ni teoretski nije moguće.

Zašto niste angažovali nezavisnu revizorsku kuću?

Protiv toga je bio i glavni revizor, a ja sam podržao njegov stav, jer smatram da niko van RS ne treba da revidira njene institucije.

Zašto, ako bi to značilo otklanjanje nedoumica javnosti u pogledu stvarnog deficit?

Zato što su nam bitne institucije RS. A ako zovemo nekog da revidira stav Glavne službe za reviziju, onda je to neuspeh te institucije.

Agenda u blokadi

Dokle smo odmakli kad je reč o ispunjavanju uslova iz Reformske agende?

Ova agenda je definitivno zablokirana sa zakonom o akcizama. Međunarodna zajednica je jedno vreme pratila dostignute ciljeve, pa su odustali. RS nastoji da sprovede sve mere koje su definisane u agendi. Neke idu sporije nego što smo planirali, a mnoge smo već realizovali.

Čime ste najnezadovoljniji?

Naviše kasnimo sa merama iz sektora zdravstva. Postoje obaveze koje su trebale da budu rešene na nivou zajedničkih instutcija, ali nisu.

PIŠE: Maja Bašić, EuroBlic

Tagovi: