Stanje poljoprivrednih kultura zasijanih u jesenjoj sjetvi na području Šamca je zadovoljavajuće, tvrde stručnjaci.

U jesenjoj sjetvi na šamačkom području zasijano je 2.850 hektara pšenice, 140 hektara tritikale, 440 hektara ječma i 42 hektara zobi, a u proljetnoj sjetvi, u aprilu, biće zasijano 5.000 hektara kukuruza. 

Poljoprivredni proizvođač iz Slatine Nemanja Bijelić rekao je da je u jesenjoj sjetvi zasijao 40 hektara pšenice domaće sorte, što je za 30 odsto više nego prethodne godine, a primijenio je punu agrotehniku na parcelama. 

U proljeće će, kaže, zasijati ostale jare kulture, soju, suncokret i kukuruz. 

"Stanje pšenice je zadovoljajajuće, očekujemo zadovoljavajuće prinose i sve ispod šest tona po hektaru ne bih bio zadovoljan. Specifično za ovu godinu je što pšenica čitav zimski period vegetirala i sada je u fazi bokorenja, kao da je april", kaže Bijelić.

On dodaje da nisu mirovali ni korovi, da je korovska vegetacija uznapredovala i da se krajem februara očekuje prvi herbicidni tretman protiv korova, gdje će primijeniti pesticide da bi uništili širokolisne korove.

Stručni saradnik za poljoprivredu pri republičkom Ministarstvu poljoprivrede Slađana Tovirac kaže da su strna žita u ovom vegetacijskom periodu na području Posavine i okruženja ušla u fazu bokorenja, tako da u narednom periodu predstoji priprema za prvu prihranu pšenice i drugih strnih žita. 

"Treba obratiti pažunju jer smo prošle godine imali prisustvo jednog specifičnog oboljenja pšenice koje prouzrokuje sušenje biljaka. Ovakvo oboljenje je uzrok uskog plodoreda, jer je na ovim našim parcelama najčešće prisutan plodored kukuruz, pšenica", navela je Tovirac. 

Prema njenim riječima, poljoprivredni proizvođači bi u nekom narednom periodu trebalo da planiraju obavezno sjetvu još neke kulture, kao što je soja ili druge leguminozne biljke, da bi se na taj način eliminisala pojava ove bolesti.