Da li sankcije Berlina eliminišu Dodika iz trke za Predsjedništvo BiH?

Eventualno uvođenje sankcija EU lideru SNSD-a Miloradu Dodiku automatski bi značilo i njegovu eliminaciju kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH!
Na tragu ove vijesti, a koju je objavio dnevni list Blic, više izvora iz opozicije potvrdilo je za portal opcija.net da se u maju očekuje reakcija Evropske unije i međunarodne zajednice tim povodom, ali da u ovom momentu još nema preciznih informacija kakav bi bio definitivni sadržaj tog reagovanja. 
Neminovnost eliminacije iz trke za Predsjedništvo BiH u slučaju sankcija u razgovoru za “EuroBlic” pominju analitičari, komentarišući pisanje uglednog nemačkog dnevnika “Frankfurter algemajne cajtung” koji je, pozivajući se na izvore iz nemačkog Ministarstva spoljnih poslova, naveo da se Dodik nalazi na korak od izricanja sankcija Njemačke i EU.
Ističući da bi, u slučaju da se obistine prognoze medija koji inače važe za izuzetno bliske vladi kancelarke Angele Merkel, bilo nezamislivo da Dodik zasjedne u fotelju srpskog člana Predsedništva BiH, analitičari ističu da bi u tom slučaju i OHR mogao da iskoristi pravo na korištenje bonskih ovlaštenja.
"Ako dođe do proširenja sankcija prema Dodiku, a najverovatnije da hoće, osnovni razlog neće biti njegova kandidatura za člana Predsedništva BiH. Razlog će biti Dodikova politika, odnosno njegovo otvoreno promovisanje ruskog uticaja, pogotovo u najnovijoj fazi ponovnog povezivanja krize na Kosovu sa situacijom u BiH", kaže direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić.
On, između ostalog, smatra da su zvaničnom Berlinu i Briselu poseno zasmetali Dodikovi posljednji nastupi u Beogradu kada je ponovo negirao postojanje BiH kao države.
"To je nešto na šta Evropska komisija sigurno neće ostati bez odgovora. Oni kad jednom krenu da primijenjuju sankcije, to traje sve dok sankcije ne počnu da daju rezultate. U Dodikovom slučaju, to je očekivanje da prestane sa politikom promovisanja i zagovaranja ruskog uticaja. Za Dodika se situacija dodatno zakomplikovala i time što se na primjeru posljednje krize na Kosovu potvrdilo da Turska i Rusija rade zajedno. To čini strah EU i SAD još većim, u smislu da je Kosovo samo odskočna daska za destabilizaciju BiH. To je način na koji se razmišlja u Briselu, Vašingtonu i Berlinu", tvrdi Janjić.
Na pitanje da li i hipotetičko uvođenje sankcija EU predsjedniku RS moglo da spriječi njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH, Janjić odgovara potvrdno.
"Mislim da to uopšte nije hipotetičko pitanje, već to samo pitanje vremena. Ako bi Dodik bio izabran kao član Predsjedništva BiH pod sankcijama EU i SAD, on ne bi mogao da obavlja svoju funkciju. On bi i mogao da bude izabran, ali ne bi mogao da normalno radi. Koji model bi tu bio primjenjen, još je u sferi spekulacija, ai ne zaboravite da OHR posjeduje bonska ovlašćenja", kaže Janjić.
Da je nasilna eliminacija Dodika kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH moguća, još prije mjesec dana u svom autorskom tekstu predvidio je dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić. On smatra da bi proširenje sankcija prema predsjedniku RS bilo rezultat “višedimenzionalne i višeslojne hibridne operacije” opozicije u RS i pojedinih zapadnih medija.
"Okvirno vrijeme obračuna s predsjednikom Dodikom u smislu oduzimanja prava da se kandiduje na sljedećim izborima ističe u junu mjesecu, što znači da će u maju doći do kulminacije i da je mjesec maj preloman", prognozirao je Ćeranić.
“Bosansko-srpske mangupčine”
Prema tvrdnjama “Frankfurter algemajne cajtunga”, Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke već dugo razmišlja o uvođenju sankcija protiv predsjednika RS i njegovih bliskih saradnika, što bi podrazumijevalo zabranu putovanja i zamrzavanje računa.
"Da li je previše zahtjevati od moćne EU da kazni šačicu bosansko-srpskih mangupčina koji otvoreno slave najveće ratne zločine u Evropi od 1945? Možemo se nadati da nije", piše njemački dnevnik.
 
 

Tagovi: