Najmanje 471 nezaposlena majka u Republici Srpskoj je oštećena za mjesečni dodatak od 405 maraka jer su bez posla bile manje od šest mjeseci koliko je limit koji je vlast Srpske predvidjela zakonom.

Zakonom o dječijoj zaštiti koji je na snagu stupio početkom 2018. samo majke koje su bile nezaposlene više od šest mjeseci imale su pravo na mjesečni dodatak. Da je to diskriminacija vlast nije željela priznati i pored brojnih kritika javnosti. Nakon što se bura stišala, predložili su izmjene zakona koji će do kraja godine biti usvojen a sporna odredba izbrisana.

Prema novim izmjenama će sve porodilje od 2020. godine imati pravo na dodatak bez obzira na raniji radni status.

To znači da su žene koje su rađale od početka 2018. do kraja 2019. godine a koje su bile nezaposlene manje od pola godine žrtve zakonskog vakuma koji je trajao dvije godine.

Ove podaci bili su dio odgovora na poslaničko pitanje koje uputio Zoran Vidović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

- Uvidom u bazu podataka Javnog fonda za dječiju zaštitu utvrđeno je da je od stupanja na snagu zakona odnosno od 01.01.2018. godine, doneseno 471 negativno rješenje o pravu na materinski dodatak. Razlog za neostvarivanje prava je nepostojanje zakonom propisanog uslova koji se odnosi na status nezaposlenosti majke šest mjeseci prije rođenja djeteta - navodi se u odgovoru koji potpisuje Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.

Međutim treba imati u vidu da su u ovu brojku uključene samo one nezaposlene majke koje su podnijele zahtjev za dodatak. Naime, dobar dio njih je znao da ne ispunjava uslove po pitanju trajanja nezaposlenosti pa nisu ni podnosile zahtjeve.

Podsjećamo, zahtjev za ostvarivanje prava sa priloženom potrebnom dokumentacijom podnosi se u roku od 90 dana od dana rođenja djeteta a po zahtjevu za priznavanje prava odlučuje centar za socijalni rad.

Porodilja kojoj je odobren dodatak je za prvo dijete dobija 405 maraka, dok se za rađanje blizanaca, treće i svako naredno dijete isplata naknade produžuje na 18 mjeseci.

Na moguću diskriminaciju od početka primjene zakona su ukazivali poslanici iz redova opozicije i Draško Stanivuković, tada još odbornik u Skupštini grada Banjaluka koji je podnio inicijativu da se sporna odredba ukine.

Dejan Tovilović