Neformalna grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne” je danas u Doboju organizovala Okrugli sto pod simboličnim nazivom „Nelegalne šljunkare nas dave“ koji je okupio predstavnike Inspektorata RS, Okružnog javnog tužilaštva Doboj, Policijske uprave Doboj, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, JU Vode RS i drugih. 

Osnovni zaključak Okruglog stola je da je neophodna bolja saradnja svih nadležnih za problematiku eksploatacije minerala u slivu rijeke Bosne počevši od JU „Vode RS“, Inspektorata RS, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, Ministarstva energetike i rudarstva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva. 

Učešćem u diskusiji pa i suprostavljenim stavovima na Okruglom stolu pokazala se složenost problematike eksploatacije šljunka u slivu rijeke Bosne. Takođe, jedan od zaključaka u Doboju je bio da se ovakvim i sličnim skupovima stanje neće drastično promijeniti na bolje ali se može popraviti. 

Grupa je tokom dosadašnjeg djelovanja protiv nesavjesnih šljunkara podnijela više prijava nadležnim organima u RS, ali i FBiH, kada su bile osnovane sumnje da kopaju, uglavnom na međuentitetskom području, svjesno ciljajući mjesta na kojima je zbog nesaradnje dva entiteta u ovoj oblasti, neadekvatna kontrola nadležnih organa. 

„Dokumentovano smo podnijeli prijavu, uključujući i sateliteske snimke tački na kojima se vrši iskop na  lokalitetu između Vukosavlja i Modriče, gdje šljunkar nije imao dozvolu nadležnih organa.  Reagovala je policija PU Doboj, izašli na teren inspekcijski organi, ali još čekamo konkretne poteze i sankcionisanje tih radnji, koje stanovnicima Vukosavlja mogu ponovo donijeti probleme i poplave“, kaže član Grupe iz Vukosavlja Zekerijah Bahić. 

Upravo je o tom slučaju govorio načelnik sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj Predrag Lazić: 

„U Vukosavlju nam se pojavio privredni subjekat koji je registrovan u Federaciji BiH, a šljunak eksploatiše  u Republici Srpskoj i tu nam je najveći problem oko različitosti propisa i nadležnosti institucija. Trenutno imamo otvoren veći broj istraga koje su u različitim fazama, a želio bih naglasiti da smo prošle godine samostalno podnijeli tri izvještaja tužilaštvu dok smo u saradnji sa Upravom kriminalističke policije MUP-RS podnijeli još tri izvještaja protiv četiri subjekta“. 

Ispred Tužilaštva RS Okruglom stolu je prisustvovao tužilac Mladen Simić koji je istakao da je u periodu  od 2016. godine do 2020. bilo deset pravosnažnih presuda u kojima je izricana uslovna kazna, ali sporedna novčana kazna. 

„Obavezali su se da u budžet Republike Srpske uplate pribavljenu korist, odnosno štetu koju su nanijeli Vodama  Srspke i budžetu RS. Imamo i šest predmeta u kojima smo donijeli odluku o obustavi postupka ili ne sprovođenju istrage zbog nedostatka dokaza. Imamo 15 otvorenih predmeta, od kojih su četiri starija iz od 2017. do 2019. koji nisu riješeni i istraga je u toku. Početkom ove godine formirali smo 11 novih predmeta koji pokrivaju čitav sliv rijeke Bosne sve do Save i da provjerimo sve firme koje eksploatišu šljunak. Policija je aktivno uključena u ovaj proces.  Kada je riječ o karakteru djela, najčešće se ide na zloupotrebu ovlašćenja u privredi", rekao je tužilac Mladen Simić. 

Kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS skupu je prisutvovao Mladen Kočić  kojeg su okupljeni novinari pitali o izjavama pojedinih vlasnika šljunkara da se više isplati platiti kaznu nego legalizovati djelatnost. 

"Nažalost, to je tačno i moje mišljenje je da bi se trebale zaoštriti kazne i u svakom segmentu ima prostora da se razradi ta problematika i nama je bitan krajnji rezultat. Činjenica je da smo svi u tom lancu poprilično nezadovoljni problematikom na terenu“, istakao je Kočić.  

Dragan Bogdanović Bjeličić iz JU Vode Srpske je rekao da  je u protekloj godini zaključeno 19 ugovora koji bi trebalo da u tekućoj godini budu realizovani u 100 odsto:  

„Kada je riječ o nadzoru, njega isključivo vrši Inspektorat RS, odnosno Republička vodna inspekcija. Svi zaposleni u Vodama Srpske su dužni da ukoliko uoče nelegalne aktivnosti iste prijave nadležnoj inspekciji i u protekloj godini smo uputili nekoliko prijava Vodnoj inspekciji i MUP-RS“. 

Podsjećamo, grupa se zalaže da uređenom, konkretno definisanom legislativom, nadležne institucije dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole sa preciziranim količinama očišćenog materijala i eksploatisanog šljunka, čime se obezbjeđuje uređeno korito rijeke Bosne, što će dovesti do toga da su građani efikasnije zaštićeni od mogućih poplava, opasnosti za živote i materijalne štete. Takođe, da i kontrolni organi dosljedno rade svoj posao i preduzimaju mjere da se suzbije nelegalna i nekontrolisana eksploatacija minerala. 

Podrška aktivnostima Grupe pružaju Centri civilnih inicijativa (CCI), a u sklopu projekta „Podrška građanima u borbi protiv korupcije“, podržanog od strane USAID.

Ljubinko ĐURIĆ