U srcu pustinje pronađene bakterije koje mogu da spasu milione života

 

Između Takne, na jugu Perua, i Kopijapa, na sjeveru Čilea, na površini od oko 1.200 kilometara, prostire se Atakama, nasuvlja pustinja na svijetu. Na tom području pojedina mjesta decenijama nisu vidjela ni kap kiše, a na negostoljubivim pješčanim ravnicama čak i najžilavije pustinjske biljke ne mogu da opstanu.

Rijetko ko bi pomislio da najsuvlje mjesto na planeti sa najekstremnijim ultrljubičastim zračenjem može imati veze sa borbom protiv bolesti. Međutim, kako objašnjava mikrobiolog Majkl Gudfelov, njena negostoljubivost je upravo to što je čini dragocjenom.

– Pretpostavka je da, pošto su uslovi života tako okrutni u Atakami, organizmi moraju da se prilagode na njih. Ako bakterije mogu da prežive u toj pustinji, znači da su one razvile nove hemijske strukture koje mogu imati brojne medicinske primjene – objasnio je on.

Prije dest godina on je uzeo uzorak tla iz hipersušnog jezgra pustinje koje nije vidjelo kišu milionima godina. Nije očekivao da će u njima naći bilo kakav trag života, ali je na njegovo iznenđenje otkrio različite populacije bakterija. To je bio početak istraživanja koje je trajalo cijelu deceniju.

Uslijedilo je i najuzbudljivije otkriće – u Atakami ne samo da žive bakterije, već je ona dom aktinobakterijama. One su u mikrobiološkim krugovima cijenjene zbog svoje sposobnosti da luče organska hemijska jedinjenja poznata kao sekundarni metaboliti, zbog čega mogu da se odbrane od rivalskih mikroba.

Najpoznatiji rod aktinobakterija su streptomices bakterije. One imaju sposobnost da proizvode hemikalije koje sprečavaju mikrobe tuberkuloze da proizvode proteine neophodne za opstanak. Kada su naučnici 1944. godine uspjeli da izoluju ovu hemikaliju, nastao je lijek za tuberkulozu koji je spasao nebrojano mnogo života.

Ispostavilo se da su nove vrste aktinobakterija iz Atakame i same dobri hemičari. Oko 46 movih molekula do sada je izolovano iz sojeva Atakame, a većina njih je pokazala antibiotska, antivirusna i antikancerogena svojstva.

Supermikrobi, patogeni koji su naučili da se odupru napadima antibiotika, odgovorni su za stotine hiljada smrti svake godine. Svjetska zdravstvena organizacija je otpornost na antibiotike proglasila za jednu od najvećih opasnosti, zbog čeka je neophodno tražiti nove lijekove koje bakterije još nisu uspjele da savladaju.

(BBC)