Stanovništvo u BiH neće u voćnjak na dnevnicu, a odustaje i od učenja o poljoprivredi

Intenziviranjem sezonskih radova u poljoprivrednoj proizvodnji pokreće se očekivano i pitanje nedostataka radne snage za poslove u poljoprivredi.

Prateći vijesti sa ovom tematikom, možemo uočiti da se ovaj problem ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu, već i druge zemlje, sa izrazito razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom.

Negativan trend i razlozi za nastanak ove pojave i pored ogromnog broja nezaposlenih su višestruki:

  • povećana mobilnost i ekonomske migracije stanovništva otvaraju više mogućnosti za zapošljavanje kako kvalifikovanoj, tako i nekvalifikovanoj radnoj snazi u inostranstvu, ali i na lokalnom radnom tržištu u drugim atraktivnijim i bolje plaćenim poslovima.
  • nedovoljna povezanost proizvođača sa nezaposlenim licima: pored različitih načina za oglašavanje sezonskih i drugih poslova u poljoprivredi u velikoj mjeri nedostaje više mogućnosti za povezivanje i komunikaciju nezaposlenih osoba (posebno iz gradskih područja) sa proizvođačima koji traže radnike za sezonske poslove u poljoprivredi.
  • nezainteresovanost radnika za dugoročniji radni angažman: većina sezonskih radnika nastoji da se ne zadržava na sezonskim poslovima, već traže bolje šanse za zaposlenje i na taj način proizvođači imaju poseban problem da obezbijede sezonske radnike za sav proizvodni period. Ovaj problem u sezoni najvećih poslova moze dovesti do značajnih finansijskih gubitaka tokom berbe kao što su kulture koje su u tom smislu zahtjevnije, a posebno malina, neke vrste povrća i dr.
  • teški uslovi rada, rad tokom cijelog dana i u uslovima izutetno visokih temperatura i drugih teških radnih uslova svakako doprinose da se nezaposlena lica teško opredjeljuju za sezonske poljoprivredne poslove.
  • dnevnice za rad, ostali uslovi (prevoza, ishrane, pauza, osvježenja) značajno variraju od poslodavca do poslodavca što dovodi do niza loših iskustava koja negativno utiču na angažovanje radne snage u poljoprivredi.
  • starenje populacije i sve manje mladih radnika obučenih za poljoprivredne poslove svake godine predstavljaju sve veći problem.

Logična posljedica dugogodišnjeg manjka sezonske radne snage je veći stepen mehanizacije, pogotovo tokom berbi, ali i drugih agrotehničkih operacija. Međutim, i u tom smislu iskustva su različita i negdje je prosto nemoguće postići optimalne proizvodne rezultate bez kvalitetne i obučene radne snage.

S obzirom na značaj poljoprivrede i izraženu potrebu za angažovanjem značajnog broja radnika, tradicionalno useljeničke zemlje privlače radnike na ove poslove jer se takođe svake godine suočavaju sa sličnim problemom za koji pokušavaju da iznađu najefikasnija rješenja.

Kada se analizira navedeno, u BiH se može očekivati da će ovaj problem biti svake godine sve više izražen, a s obzirom da je poljoprivreda resurs koji na različite načine utiče na prihod i poslovnu aktivnost skoro polovine polulacije u BiH, rješenja bi trebalo da su dugoročna i održiva.

Koliko ćemo uspijeti da se izborimo sa negativnim trendovima u zapošljavanju u poljoprivredi pokazaće vrijeme pred nama, ali već sada može da se uoči i sve manja zainteresovanost za obrazovanje i sticanje stručnih kvalifikacija u ovom sektoru što čini ovaj problem svakako kompleksnijim.

Autor: Mirela Zrnić, diplomirani agronom i magistar poslovne ekonomije