Vlada Hrvatske je sa sjednice u Sabor uputila na donošenje i izmjene Zakona o odbrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovo uvodi obavezno osnovno vojno osposobljavanje.

“Smatramo da su ovi dokumenti i te kako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne bezbjednosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendovanu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduslove da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske”, poručio je premijer Andrej Plenković.

Osnovno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju dva mjeseca, trebalo bi da počne od januara 2026. godine.

U vojnu evidenciju se upisuje državljanin Hrvatske kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina.

Vanredno se mogu uputiti i regruti stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što regrut dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1.320 evra.

Žene ne podliježu regrutnoj obavezi, ali mogu dobrovoljno pohađati vojni rok, koji je jedan od uslova za prijem u vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.

Naknada 1.100 evra

Dvomjesečna obuka sprovodiće se na tri lokacije – u kasarnama Knin, Slunj i Požega.

Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 regruta po naraštaju, što bi bilo oko 4.000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Regruti će tokom vojne obuke biti plaćeni 1.100 evro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prevoza, dopusta.

Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom regrutu prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja.

Nezaposleni regruti koji prođu obuku, pod jednakim uslovima sa svima ostalima, imaće prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.

Oni koji se pozovu na priziv savjesti moraće obuku služiti civilno i to kroz dva modela – u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta.

Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca – neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protivpožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalne djelatnosti i održavanja javnih cesta će trajati četiri mjeseca kroz pet radnih dana po osam sati.

Naknada i za civilne regrute

I civilni će regruti primati naknadu, samo manju – u Civilnoj zaštiti moguće oko 2,50 evra mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prevoza. Civilni regrut za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obavezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

Obuka, i vojna i civilna, se može odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportistima, za jednu godinu, radi učestvovanja na svjetskim i evropskim prvenstvima, takođe, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definiše i uslove oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako, propisuju se i uslovi odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.

Izmjene

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Hrvatske propisuje se da će se u vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uslov da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi.

Ključna novina je da će Ministarstvo odbrane Hrvatske, vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinansirati dio kamate na stambeni kredit za kupovinu, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljim poboljšanjem uslova života, rada i standarda vojnih osoba.

Vlada je donijela i Strategiju odbrane Hrvatske, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom odbrane suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj bezbjednosti i podrške civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za odbranu.

“Naša vizija je bezbjednost snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno”, kazao je ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić, prenosi Index.

Banjaluka.net