Šamac dobio kancelariju za dijasporu  / 2017-12-11 13:16:41             Pažnja: Za vikend pojačane kontrole zbog pijanih vozača  / 2017-12-07 14:36:52             Banjalučani spremaju paketiće za djecu iz malih opština  / 2017-12-06 10:31:17             Potpisan projekat ''Zdravlje i starenje''  / 2017-12-05 14:57:10             Pronađena ilegalna punionica cigareta  / 2017-12-04 15:00:23             Bravo košarkaši: Iz druge lige probili se u četvrt finale kupa RS  / 2017-12-04 14:05:55             Njemačka nudi tehnologiju za proizvodnju nafte i struje od smeća  / 2017-12-04 13:50:24             Završna radionica projekta za zaštitu od katastrofa  / 2017-12-04 12:12:53             U Šamcu završeni izbori za članove savjeta mjesnih zajednica  / 2017-12-03 17:16:39             Zabijelili se Doboj, Derventa, Šamac, Stanari, Modriča, Petrovo (FOTO)  / 2017-12-03 17:11:29             Šamac: Danas izbori savjete mjesnih zajednica  / 2017-12-03 14:23:51             Šamac obilježio Svjetski dan lica sa invaliditetom (FOTO)  / 2017-12-03 14:18:36             Šamac: Služen parastos za poginule u otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu  / 2017-12-02 18:18:05             Šamac: Izabran novi Opštinski odbor SNSD-a (FOTO)  / 2017-12-02 10:32:02             Budžet Šamca konačno izašao iz minusa, nastavlja se razvoj opštine  / 2017-12-01 16:00:00             Izbori za prve ljude mjesnih zajednica 3. decembra  / 2017-12-01 14:14:21             Šamac: Pioniri FK ''Borac'' se vratili iz Bazela (FOTO)  / 2017-11-30 17:04:22             Kvar na uličnoj rasvjeti  / 2017-11-30 11:05:46             Stanari: Opština građanima plaća participaciju kod ljekara  / 2017-11-30 10:52:10             Šamac u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama  / 2017-11-29 14:01:08             Najmlađi registrovani narkoman u Bijeljini ima 11 godina  / 2017-11-28 21:13:36             Šamac: Krv dalo 68 lica  / 2017-11-28 16:18:42             Omogućeno brže investiranje i nova radna mjesta  / 2017-11-27 17:14:24             Dobojska bolnica dobila savremeni aparat za ginekološke preglede  / 2017-11-27 13:32:17             Modriča: Audijem uletio u dvorište  / 2017-11-27 11:29:02            

mojsamac.info

DJECA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU: Život u zatvorenom krugu

Štampaj Pošalji
Porodica

Postojeći sistem socijalne zaštite djeci s poteškoćama u razvoju bez roditeljskog staranja namijenio je smještaj u zavodima u kojima provedu cijeli život. Za bolje uslove nužna je provedba deinstitucionalizacije.

Prema podacima UNICEF-a, 63% djece u domovima bez roditeljskog staranja su djeca s poteškoćama u razvoju, a posljedica je to i izostanka rane intervencije. Ova djeca su žrtva dvostruke diskriminacije, kao djeca bez roditeljskog staranja i djeca s poteškoćama u razvoju.

Svaka pojedinačna sudbina, nakon što prestane mogućnost njihovog boravka u domovima za nezbrinutu djecu, dio je kolektivnih tužnih sudbina. Život u izolaciji zasigurno je jedan od najtežih oblik života. A djeca ili već odrasli ljudi kad stignu u zavode, postaju potpuno nevidljiva kategorija stanovništva prema kojoj osobe bez poteškoća ne mogu razviti nikakav senzibilitet jer ih i ne sreću u zajednici.

Postojanje brojem

”Sistem je postavljen radi sebe, a ne radi djece”, kaže Haris Haverić, direktor Sumera koji je fokusiran na procese deinstitucionalnog zbrinjavanja osoba starijih od 18 godina sa poteškoćama u razvoju, koje su ostale bez oba roditelja ili staratelja.

”Mi stvaramo nove familije, ne čekamo da nam se jave ljudi. Organizujemo život dvoje, troje do četvero u jednoj stambenoj zajednici koja bi bila uslovna za sve građane/ke ove države. To možemo vidjeti na Grbavici, u Hrasnom, Zenici, Petrovcu, Jajcu, u svim gradovima gdje Sumero sarađuje sa načelnicima i ministrima koji žele napraviti promjene. I u okviru postojećeg zakonodavstva mogu se naći načini za drugačije djelovanje za one koji to žele, ko ne želi reći će da je nemoguće”, objašnjava Haverić ističući primjer Zeničko-dobojskog kantona u kojem se uspješno provodi proces života u zajednici osoba s invaliditetom.

Prema njihovim podacima, 2.000 ljudi i oko 160 djece trenutno živi po zavodima zatvorenog tipa, gdje nisu samo zbrinute osobe s invaliditetom ili intelektualnim poteškoćama već i ljudi sa psihičkim oboljenjima, kojima se u okviru postojećih kapaciteta ne može pružiti adekvatna njega.

”To je davno prevaziđen koncept. Slobodno možemo reći da je zatvorski. Država Bosna i Hercegovina, ako ne napravi promjene, plaćaće odštete kao što je već pokrenuto sa presudom u Strazburu u slučaju Hadžimejlić i ostali. Mi smo Federalnom ministarstvu zdravlja i socijalne politike zajedno sa našim partnerom Vaša prava nudili da pomognemo da se proces deinstitucionalizacije ubrza, da se pomogne državi da napravi modele koji će omogućiti brži povratak u svaku od opština iz koje dolaze ti ljudi ili ta djeca, međutim oni imaju neku svoju viziju gdje su u ovoj godini namjenski pripremili dva miliona maraka za zavode zatvorenog tipa umjesto da usmjere kao podsticaj za razvoj života u lokalnoj zajednici.”

Haverić kaže i kako im je dodijalo slušati o procesima, promjenama zakona i analizama, jer ako postoji svijest donosilaca odluka koji se ne rukovode ličnim interesima, postoji i rješenje.

”Sve se svodi na to da su djeca isključena, ostaće domska djeca, kasnije postaju zavodski korisnici i od početka do kraja im se zna zatvoren krug, krug broja. Znam nekoliko mladića i djevojaka koji su svoj život u tom krugu završili relativno rano. Kad ovo govorim govorim prije svega kao čovjek koji želi da napravi promjenu.”

Nema doma koji je bolji od porodice

”Problem je i u djelovanju entiteta koji nisu normativno uredili pitanje zaštite djece”, objašnjava Mirsada Poturović, stručna saradnica na poslovima informisanja i komunikacija u JU Kantonalni centar za socijalni rad u Sarajevu, navodeći da nemamo razvijenu uslugu hraniteljstva kao što to imaju evropske zemlje, te da se hraniteljstvo reguliše u nekoliko tačaka kroz nekoliko zakona umjesto jednog kako je bilo u prijeratnoj praksi.

Djeca sa poteškoćama u razvoju bez roditeljskog staranja idu iz institucije u instituciju umjesto u lokalnu zajednicu. I onda kada odu u lokalnu zajednicu, bez adekvatne podrške u njoj, dolazi do dodatnog traumatiziranja i pogoršanja stanja djeteta.

”Djeca sa poteškoćama u razvoju se kasnije kao odrasli sreću sa još većim poteškoćama. Jer u domu su prezaštićena u socijalnom smislu. Ali dom nikada nije najbolje rješenje za dijete, nije bez razloga Makarenko rekao i najgora porodica je bolja od najboljeg doma. Sad koliko je ta teza tačna, to je upitno, ali ima ona svoje uporište”, smatra Mirsada Poturović.

Od doma do zavoda

U sarajevskom Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica koji uz školu ima i internat, školuju se i djeca s poteškoćama u razvoju bez roditeljskog staranja.

”Jedna grupa djece nam dolaze iz Dječijeg doma Bjelave i oni dolaze ovdje na nastavu, poslije nastave u produženi boravak i poslije produženog boravka se opet vraćaju u svoju jedinu kuću – Dječiji dom Bjelave. Mi im organizujemo prevoz. Druga grupa djece su djeca koja borave u internatu sve vrijeme dok internat radi a to je isključivo u vrijeme škole. Tokom raspusta odlaze ili u hraniteljske porodice ili srodničke porodice ili ponovo u Dječiji dom Bjelave jer imamo i takvih primjera gdje djeca samo tokom raspusta borave u Domu. Mjedenica je ove godine rektivirala započeti program promocije hraniteljstva sa kolegama/icama iz Kantonalnog centra za socijalni rad i Hope and Homes for Children . Već smo imali i susrete sa hraniteljskim porodicama. Pozitivni su efekti jer hraniteljima puno znači da se upoznaju, razmijene iskustva, usavrše vještine… Postoji i dosta hranitelja u čijim porodicama postoji tradicija hraniteljstva djece s poteškoćama u razvoju još od predratnog perioda”, kaže Elma Mulalić, socijalna radnica u Zavodu mjedenica, te navodi pozitivan primjer kao poticaj za hraniteljstvo, a riječ je o dječaku kom je Mjedenica pronašla hranitelje i promijenila život.

”Dijete sa nižim intelektualneim sposobnostima i psihičkom nestabilnosti, nakon što je veći dio života provelo u dvije ustanove, zahvaljujući hraniteljskoj porodici postao je stabilniji, veseliji i otvoreniji dječak.”

U medijima najčešće imamo priliku čuti pozitivne priče o uspjesima djece bez roditeljskog staranja. Njih treba promovisati svakako, ali iza svake takve priče mnogo je više onih neispričanih o životima koji počinju i završavaju se u institucijama.

Izvor: Diskriminacija.ba
NAJČITANIJE