Uzgoj povrća u zaštićenom prostoru omogućava proizvodnju tokom cijele godine, što povećava ekonomičnost i profitabilnost. Zimska proizvodnja salate, špinata i luka ne zahtijeva posebne uslove, a omogućava povoljan plodored u plasteniku.

Predrag Sekulić iz Gornje Crkvine kod Šamca bavi se proizvodnjom ranog povrća, paradajza i krastavca, na 2.500 kvadratnih metara zaštićenog prostora. Radi poboljšanja kvaliteta tla i plodoreda, prošle godine je proivodnju proširio na zimsku salatu. Ubrzo je postao snabdjevač salatom poznatog trgovačkog lanca.

“Salatu radim na površini 2.000 kvadratnih metara u četiri plastenika. U toku je berba, koja završava za nekoliko dana. Salata nije zahtjevna za uzgoj, nije to ni neka zarada kao kod paradajza i krastavca, ali pošto nisu ni velika ulaganja, ima računice”, kaže Sekulić.

U zaštićenom prostoru obavezan je uzgoj u plodoredu, odnosno, prostorna i vremenska smjena kultura. Zimska salata je za Sekulića najbolji izbor, jer, tvrdi, ovo povrće obogaćuje tlo na kojem se uzgaja.

“Prvenstveno sam se odlučio za zimsku salatu zbog plodoreda, jer dobro je da se zemljište na nekakav način odmori posle paradajza i krastavca, osim toga, zimske kulture obogaćuju zemljište mikroelementima, a ostaci organske biljne materije koju iskultiviramo kasnije, takođe poboljšavaju kvalitet tla”, ističe Sekulić.

Zelena salata, mladi luk i špinat dobro podnose niske temperature i idealna su pretkultura ranom povrću. Nada Simić iz Batkuše kaže da u proizvodnju zimskog povrća nema mnogo ulaganja, a prva zarada pristiže u martu.

“Zimskom proizvodnjom povrća bavimo se duži niz godina, u novembru smo posadili oko 70 kg luka, on pristiže za prodaju u martu. Zelena salata, oko 2.500 komada rasada, zauzima dva plastenika. Ovo su kulture koje dobro podnose niske temperature, nema mnogo posla oko njih, a prva zarada pristiže u martu i taj novac dobro dođe na početku nove sezone”, kaže Simićeva.

Iskusni povrtari savjetuju da i u vrijeme zimske proizvodnje, treba voditi računa o zaštiti povrća od bolesti, plastenike redovno provjetravati, a u hladnijim danima usjev pokriti agril folijom.

M. L.