Poljoprivrednici u šamačkom kraju sjetvu su obavili tek na polovini od planiranih 2. 900 hektara. Stručnjaci tvrde da se pomijeranje agrotehničkog roka neće značajnije odraziti na rast i razvoj pšenice.
Stevo Bogdanović iz Gornje Slatine, agronom po struci, ratarstvom se bavi kao osnovnim zanimanjem. Pšenicu ove jeseni planira zasijati na 20 hektara. Nedostatak obradivih površina nastoji nadoknaditi odgovarajućim plodoredom, odnosno, sijati na parcelama sa kojih su požnjeveni soja i kukuruz. Bogdanović kaže da je zbog problema sa skladištenjem, kukukruz nešto kasnije skinuo sa njiva, i tek sada te parcele prirpema za sjetvu.
“Zemljište je poorano, ali pošto je još poprilično vlažno, sačekaću dva, tri dana da se malo prosuši pa da ga usitnim i obavim sjetvu. Sjetva pšenice nakon agrotehničkog roka ne bi trebalo da se negativno odrazi na napredovanje ove kulture, jer očekujemo povoljne vremenske uslove ove jeseni”, rekao je Bogdanović.
Mladen Adžić, samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac, kaže da ratari neće zakasniti ni ako u narednim danima obave sjetvu, jer su agrotehnički uslovi povoljni. On ističe važnost sjetve deklarisanog sjemena, jer je to garancija uspješne proizvodnje.
“Treba voditi računa o tome da su nove selekcije sa manjim sjetvenim normama. To je važno za stvaranje optimalnih sklopova pšenice prilikom nicanja, odnosno, to je uslov da bi biljke zdrave i kondiciono dobro pripremljene ušle u zimsko mirovanje”, rekao je Adžić.
Na području Šamca, ozimi usjevi zauzeće oko 3.500 hektara. Najzastupljenija će biti pšenica, sjetva je planirana na 2.900 hektara oranica.
M.L.
