U šamačkom kraju sjetva pšenice je na početku jer predusjev kukuruz i soja, nisu još skinuti sa većine parcela. Optimalni rok za sjetvu je do 25. oktobra, ali je izvjesno da će mnogi sijati i nakon tog datuma.
Poljoprivrednici koji su pšenicu posijali na početku optimalnog roka imaju razloga da budu zadovoljni, jer je usjev dobro nikao.
Vlado Blagojević iz Grebnica upravo je završio sjetvu na posljednjoj parceli, od ukupno zasijanih 18 hektara. Vremenski uslovi su mu išli na ruku, a kvalitet zemljišta je takav da je usjev već nikao na nekim parcelama.
– Počeo sam sjetvu 10. oktobra i danas završavam sa sjetvom. Posijao sam 18 hektara, a da nam nije skinuto onih pet pfeninga premije, posijao bih 25 hektara – kaže Blagojević.
Premija od pet pfeniga po kilogramu za proizvedenu i prodatu pšenicu za ratare je bio jedini profit od proizvodnje i zbog toga mnogi proizvođači ove jeseni smanjuju obradive površine, rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivredih proizvođača RS Stojan Marinković.
– Na nedavnom sastanku u ministarstvu poljoprivrede, dogovorili smo sa ministrom Pašalićem da donekle ublažimo taj nedostatak subvencije za pšenicu i ministarstvo je odobrilo 300 maraka po hektaru za sjetvu 2019. godine – kaže Marinković.
Zbog skupe proizvodnje, lošeg plasmana na tržištu i niske otkupne cijene pšenice, Marinković sumnja da će i tih 300 maraka po hektaru i regresirano gorivo podstaći ratare da povećaju sjetvene površine. Podsjeća poljoprivrednike da regresirano gorivo preuzmu do 31. oktobra do kada je krajnji rok.
Sjetva pšenice kasni na onim parcelama gdje su predusjevi kukuruz i soja, koji su dozrijevali nešto kasnije i još uvijek nisu skunuti s njiva. Marinković kaže da ni sada nije kasno za pripremu zemljišta i sjetvu do sredine novembra.
– Oni ljudi koji su dobro opremljeni mehanizacijom preporuka je da se zemljište pripremi u optimalnim uslovima vlažnosti međutim, s obzirom na to da je na pojedinim lokalitetima zemljište suvlje zahtijeva više prohoda, ali sa roto-drljačom, roto-frezama i nekim težim priključnim mašinama moguće je pripremiti zemljište, odraditi sjetvu i svakako izvršiti valjanje – kaže Marinković.
On dodaje da će nakon takve pripreme zemljišta i najmanja količina padavina od pet do deset litara po kvadratnom metru početkom novembra, omogućiti ujednačeno nicanje pšenice.
Na području opštine Šamac planirana je sjetva 2.500 hektara pšenice i 1.000 hektara ječma, zobi i tritikale.
M. L.
