Dok Republika Srpska traži nova zaduženja kako bi održala budžetsku likvidnost, Vlada je istovremeno izdvojila 36 miliona konvertibilnih maraka za kupovinu objekta u Brčkom – bivšeg kazina i hotela „Theatrum“, objavio je BN.
Ova odluka otvorila je niz pitanja u javnosti, a sam objekat, koji je nakon kupovine dobio naziv „Srpska kuća“, već se nalazi u središtu političkih i ekonomskih kontroverzi.
Riječ je o zgradi površine oko 8.700 kvadratnih metara, koja je godinama bila napuštena. Uprkos tome, plaćena je 36 miliona KM, što znači da je cijena kvadrata premašila 4.000 maraka. Dodatnu sumnju izaziva podatak da je isti objekat ranije, prema dostupnim informacijama, prodat za oko 12 miliona KM.
Posebno problematičan je način na koji je kupovina realizovana. Na tender Ugostiteljskog servisa Republike Srpske pristigla je samo jedna ponuda, a uslovi su bili precizno definisani – objekat je morao imati tačno 20 soba i restoran. Takvi kriteriji su, praktično, unaprijed suzili izbor na jedan konkretan objekat.
Prodavac zgrade je firma „Braco i sinovi“ iz Brčkog, čija je osnovna djelatnost tehnički pregled vozila. U javnosti se dodatno problematizuje i činjenica da je vlasnik ove firme, prema dostupnim informacijama, rodbinski povezan sa političkim strukturama, tačnije sa vrhom stranke Ujedinjena Srpska u lokalnoj skupštini.
Poslanik SDS-a u Parlamentu BiH, Mladen Bosić, ocijenio je ovu transakciju kao ozbiljan primjer zloupotrebe javnog novca.
– Iz budžeta Republike Srpske ukradeno je ili oprano 30 miliona maraka. Naziv ‘Srpska kuća’ poslužio je da se skrene pažnja sa suštine – organizovanog kriminala – izjavio je Bosić.
On smatra da je fokus javnosti preusmjeren na simboliku naziva objekta, dok su ključna pitanja – cijena, procedura i krajnji korisnici novca – ostala u drugom planu.
U međuvremenu, u kupljeni objekat već su smještene pojedine institucije – Kancelarija Vlade Republike Srpske u Brčkom, kao i ispostave Poreske uprave i Fonda PIO. Iz Vlade navode da je cilj bio objediniti usluge na jednom mjestu i olakšati građanima pristup administraciji.
Premijer Savo Minić izjavio je da je impresioniran objektom, ističući da će Vlada uskoro u njemu održati i sjednicu.
Ipak, stručnjaci i predstavnici civilnog društva upozoravaju da su ključna pitanja i dalje bez odgovora. Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava smatra da bi nadležne institucije mogle vrlo lako utvrditi sve sporne elemente ovog slučaja – od vlasništva i procedura do realne tržišne vrijednosti objekta – ukoliko za to postoji politička volja.
U javnosti se sve češće postavlja i pitanje prioriteta. U trenutku ekonomske neizvjesnosti i zaduživanja, 36 miliona maraka moglo je biti usmjereno na projekte od direktne koristi građanima – zdravstvenu infrastrukturu, vrtiće ili rješavanje komunalnih problema.
Umjesto toga, novac poreskih obveznika uložen je u objekat koji je godinama bio napušten, dok pitanje ko je iz ovog posla izašao s najvećom koristi i dalje ostaje bez odgovora.
