Mjesecima je novi granični prelaz u Gradišci stajao spreman. Onda se urušio dio starog mosta preko Save. Tek tada su institucije pronašle privremeno rješenje. Do tada su se smjenjivale blokade, optužbe, uvrede i već poznate tvrdnje da BiH ne može funkcionisati.
Novi granični prelaz u Gradišci pušten je u rad 19. maja uveče. Prva vozila prešla su preko novog mosta oko 18.30 časova, a prelaz je zvanično otvoren nešto prije 19 časova. Nije otvoren nakon dogovora institucija, nego nakon što se na starom mostu urušio dio zaštitne ograde i pješačke staze, zbog čega je saobraćaj morao biti obustavljen.
Ministarstvo bezbjednosti BiH donijelo je hitno rješenje kojim se privremeni granični prelaz određuje na lokaciji novoizgrađenog mosta. Rješenje važi najduže do 19. avgusta 2026. godine, odnosno do prestanka okolnosti zbog kojih je stari most zatvoren. Prelaz bi trebalo da radi 24 sata, a kontrole na novoj lokaciji obavljaće Granična policija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje.
Odmah nakon urušavanja dijela mosta, a posebno nakon donošenja hitnog rješenja o otvaranju privremenog graničnog prelaza, pojavile su se spekulacije da je na taj način zaobiđena višemjesečna blokada. Zvanične potvrde za takve tvrdnje nema, ali je ostalo pitanje zašto je prelaz mogao biti otvoren tek kada je stari most postao bezbjednosni rizik.
Ranije otvaranje prelaza je blokirano jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije usvojio izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Bez toga nije bilo moguće rasporediti carinske službenike na novu lokaciju. Protiv je glasao Zijad Krnjić, član UO UIO iz reda eksperata koje imenuje Vlada Federacije BiH. Krnjić tvrdi da ne blokira prelaz iz hira, već da traži da se prvo riješi poravnanje između Republike Srpske i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je po privremenim poravnanjima za 2023, 2024. i 2025. godinu dobila 151,8 miliona KM više i taj novac treba vratiti.
Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH i predsjedavajući Upravnog odbora UIO, nakon neuspjele sjednice obrušio se na Krnjića. U obraćanju medijima rekao je da je Krnjić “obični musliman”, da kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, da Srbe doživljava kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu i da bi im, da se njega pita, stavio “žute zvijezde”. Rekao je i da “neko treba da pogine” da bi se Krnjić “odobrovoljio”.
Amidžić je potom slučaj Gradiška iskoristio za tvrdnju da je ovaj granični prelaz dokaz da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati. Govorio je da BiH “nema budućnost” i da je riječ o “mržnji političkog Sarajeva prema Republici Srpskoj”. Tehničko pitanje rada prelaza tako je završilo u novoj rundi nacionalnog prepucavanja.
Reagovao je i Krnjić, koji je Amidžićeve izjave nazvao šovinističkim i islamofobnim. Ćamil Duraković je podnio krivičnu prijavu protiv Srđana Amidžića i poručio da se poslije takvih uvreda ne može praviti da se ništa nije dogodilo. Zatražio je izvinjenje, poštovanje zakona, poravnanje i utvrđivanje koeficijenata.
SDA je takođe zatražila reakciju Tužilaštva BiH, navodeći da bi tolerisanje takvih izjava značilo ohrabrivanje daljeg širenja mržnje i islamofobije. Reagovao je i SDP BiH, ali je i ta reakcija koristila jezik uvreda, jer je Amidžić nazvan “običnim idiotom”. Rasprava o zakonu, prihodima i funkcionisanju granice ponovo je završila u međusobnom ponižavanju.
Oglasila se i Delegacija Evropske unije u BiH, koja je osudila zapaljive komentare Srđana Amidžića upućene Zijadu Krnjiću i Bošnjacima, ocjenjujući da takve izjave ne doprinose povjerenju. Političkim akterima poručeno je da se suzdrže od retorike podjela i da se fokusiraju na konkretna pitanja: indirektno oporezivanje, raspodjelu prihoda između entiteta i dugoročno rješenje za potpuno funkcionisanje graničnog prelaza Gradiška.
Krnjić jeste glasao protiv pravilnika i formalno zaustavio otvaranje prelaza. Predstavnici iz Republike Srpske, prema tvrdnjama druge strane, mjesecima su izbjegavali poravnanje i nove koeficijente raspodjele prihoda. Amidžić je, umjesto odgovora na pitanje zašto se problem nije ranije riješio, posegnuo za vjerskim etiketiranjem i pričom o nestanku države. A građani? Oni su dobili još jedno privremeno rješenje.
GERILA
