Pravoslavni vjernici danas, 2. avgusta, obilježavaju praznik Svetog proroka Ilije, u narodu poznatog kao Ilija Gromovnik. Riječ je o jednom od najpoštovanijih svetitelja, za kojeg se vezuju brojni običaji i vjerovanja, a posebno zabrana teškog rada na ovaj veliki praznik.
Ilindan pada u vrijeme najvećih ljetnjih vrućina i suša, pa je narod kroz vijekove Svetom Iliji pripisivao moć nad kišom, olujama, gromovima i drugim vremenskim prilikama.
Prema starom vjerovanju, svako ko na ovaj dan obavlja teške poslove, posebno u polju, mogao bi da navuče gnjev Ilije Gromovnika.
Ko je bio Sveti Ilija?
Sveti Ilija, odnosno prorok Ilija Tesvićanin, bio je starozavjetni prorok koji je živio u devetom vijeku prije nove ere, na prostoru tadašnjeg Izraela.
Rođen je u mjestu Tesvit, zbog čega je nazvan Tesvićanin. Prema predanju, njegov otac Savah vidio je prilikom Ilijinog rođenja anđele Božije koji su dijete povijali ognjem i hranili plamenom. To je protumačeno kao predznak njegove ognjene sile i posebne uloge u Božijem planu.
Ilija je još od mladosti život posvetio molitvi i bogomisliju. Često se povlačio u pustinju, gdje je u tišini razmišljao i molio se.
U Starom zavjetu opisan je kao nepokolebljivi prorok koji se suprotstavljao nepravdi i nevjerstvu, posebno izraelskom caru Ahavu i njegovoj ženi Jezavelji, koji su napustili vjeru u Boga i okrenuli se drugim božanstvima.
Prorokovao sušu i prizivao oganj sa neba
Prema predanju, Sveti Ilija je zbog nevjerstva naroda prorokovao veliku sušu koja je trajala tri godine i šest mjeseci, dok je svojim čudesima dokazivao Božiju moć.
Vjeruje se da je prizvao oganj sa neba, umnožio brašno i ulje u domu siromašne udovice iz Sarepte i vaskrsao njenog sina.
Zbog svoje vjere, hrabrosti i čuda koja mu se pripisuju, postao je jedan od najvećih proroka u hrišćanstvu.
Sveti Ilija i njegove sestre Ognjena i Blaga Marija
Prema narodnom predanju, Sveti Ilija Gromovnik imao je dvije sestre – stariju Blagu Mariju i mlađu Ognjenu Mariju.
U narodnoj tradiciji vjeruje se da je Ilija gospodar gromova, Ognjena Marija ognja, dok Blaga Marija raspiruje vjetrove.
Posebno mjesto zauzima vjerovanje da Sveti Ilija nije umro, već da se živ vaznio na nebo u plamenim kočijama koje su vukli ognjeni konji. Zbog toga se na mnogim ikonama prikazuje upravo u toj sceni.
Narod je vjerovao da se, kada se začuje grmljavina, nebom čuju kočije Svetog Ilije.
Zašto je nazvan Gromovnik?
Smatra se da je nakon prelaska slovenskih naroda na hrišćanstvo Svetom Iliji pripisana uloga staroslovenskog boga Peruna, gospodara gromova i munja.
Zbog toga je dobio nadimak Gromovnik, a brojni običaji koji se danas vezuju za Ilindan imaju korijene u starim narodnim vjerovanjima.
Jednu stvar danas ne bi trebalo raditi
Najpoznatije vjerovanje vezano za Ilindan kaže da se na ovaj praznik ne obavljaju teški poslovi, naročito oni u polju, vinogradima i oko kuće.
Domaćini su izbjegavali da kose, žanju, sijeku drva i obavljaju druge naporne poslove, jer su vjerovali da bi time mogli izazvati gnjev Svetog Ilije i da bi grom mogao uništiti usjeve ili imanje.
Takođe se smatralo da na ovaj dan ne treba započinjati velike poslove, već praznik treba provesti u miru, molitvi i okupljanju porodice.
Šta se vjeruje kada na Ilindan grmi?
Kada na Svetog Iliju sijevaju munje i udaraju gromovi, narod je govorio da svetitelj gađa đavole koji se kriju po zemlji.
Postojalo je i vjerovanje da tokom grmljavine ne treba stajati ispod usamljenog drveta niti se zadržavati na otvorenom prostoru.
U starim predanjima posebna pažnja obraćala se na mjesto na kojem bi grom udario, jer se vjerovalo da se upravo tu skrivao nečastivi.
Uz Svetog Iliju vezuje se i poznata narodna izreka:
Ovom izrekom poručuje se da ljeto polako prolazi, dani postaju kraći, a jutra i večeri svježiji.
Med na Ilindan za zdravlje i sreću
Jedan od najpoznatijih običaja za Svetog Iliju jeste uzimanje meda.
Narod vjeruje da med koji se vadi iz košnica upravo na Ilindan ima posebnu ljekovitost i da donosi zdravlje tokom cijele godine.
U pojedinim krajevima majke su djeci mazale obraze medom kako bi bila zdrava, vesela i rumena. Vjerovalo se i da taj običaj donosi radost i blagostanje u dom.
Da li se za Svetog Iliju priprema žito?
Sveti Ilija slavi se i kao krsna slava, ali se prema narodnom običaju za ovu slavu često ne priprema žito.
Razlog je vjerovanje da Sveti Ilija nije umro, već da se živ vaznio na nebo u ognjenim kočijama.
Ipak, crkveno učenje ne zabranjuje pripremanje žita, jer se žito ne sprema za pokoj duše svetitelja, već u slavu Boga i kao simbol vaskrsenja.
Vjerovanja o vremenu i ljetini
Za Ilindan se vezuju i brojna narodna predskazanja o vremenu i ljetini.
Ako na ovaj dan grmi, vjerovalo se da će rod oraha i lješnika biti slab. Ukoliko padne blaga kiša, narod je to smatrao dobrim znakom i najavom plodne godine.
Pošto Ilindan pada u najtoplijem periodu godine, ljudi su vjerovali da Sveti Ilija određuje kada će pasti kiša, a kada će nastupiti suša.
Zašto se poslije Ilindana izbjegavalo kupanje?
Postoji i staro vjerovanje da se poslije Svetog Ilije ne bi trebalo kupati u rijekama i jezerima niti zalaziti u duboku vodu.
Smatralo se da voda tada postaje hladnija i opasnija, pa se u narodu govorilo da poslije Ilindana voda „doziva svoje žrtve“.
Ovo vjerovanje vjerovatno je nastalo zbog kraćih dana, hladnijih noći i naglih promjena temperature koje su u ovom dijelu ljeta sve češće.
Dan treba provesti bez svađe i teških riječi
Prema narodnom vjerovanju, na Svetog Iliju treba izbjegavati svađe, ljutnju i teške riječi.
Smatralo se da mir u domu na ovaj praznik donosi zdravlje, sreću i blagostanje tokom ostatka godine.
Mnogi vjernici na Ilindan odlaze u crkvu, pale svijeće i mole se Svetom Iliji, dok se u brojnim mjestima organizuju vašari, sabori i crkvene slave.
Bez obzira na to da li se narodna vjerovanja posmatraju kao dio tradicije ili duhovnog nasljeđa, Sveti Ilija Gromovnik i danas zauzima posebno mjesto među pravoslavnim vjernicima.
Ilindan ostaje jedan od praznika koji povezuje vjeru, običaje i bogatu narodnu tradiciju.
Banjaluka.net
