Magla ne popušta: Šta nas čeka dalje?
Magle, koja je prisutna tokom ovih dana u više gradova u BiH, pa se u nekim časovima nije vidio ni prst pred okom, biće i u narednom periodu, jer kako kaže Nebojša Kuštrinović, meteorolog iz Banjaluke, ona je karakteristična u periodu kasne jeseni i rane zime, posebno jer je pospješena aerozagađenjem, dimom, čađi, česticama pepela.
Kuštrinović kaže da kombinacija vlage i niskih temperatura stvara maglu, ali joj doprinosi i prisustvo prašine i čađi, koja je česta u urbanim sredinama.
On navodi da je magla karakteristična u kotlinama i riječnim dolinama te da je Banjaluka inače grad koji nema mnogo vjetra.
– Karakteristično je da u nekim dijelovima grada ima magle, a u drugima ne. Čitavom dužinom Vrbasa je magla, a gusta je i u dijelovima grada gdje su velike saobraćajne gužve. Magla je mnogo gušća na istočnom, nego na zapadnom tranzitu, kao i u naseljima gdje su i Vrbas i Vrbanja", pojašnjava Kuštrinović.
On je dodao da je trenutno obaveza boljeg monitoringa i praćenja kvaliteta vazduha, s obzirom na to da je prisutna magla i da će je biti i ubuduće, te da bi intenzivnije trebalo davati izvještaje o kondenzacijama zagađenja vazduha.
Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda rekao je da je za sarajevsku regiju za danas izdato žuto upozorenje kada je u pitanju magla te da je ona meteorološki parametar koji je veoma teško prognozirati za duži period.
On kaže da će sutra biti sunčano, a u kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla i sumaglica, dok će do kraja dana doći do porasta naoblake.
– Jutarnje temperature biće od minus dva do tri, na jugu od četiri do devet, dnevna do 12, na jugu od 12 do 15", kaže Krajinović te ističe da se u subotu najavljuje oblačno vrijeme s kišom bez magle, a u višim područjima snijeg i susnježica, dok se u nedjelju u kotlinama ponovo očekuje magla, pišu Nezavisne novine.
Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, kaže da ove vremenske prilike utiču na zdravstveno stanje pacijenata, a posebno oboljelih od hroničnih bolesti.
– Najugroženiji su oboljeli od kardiovaskularnih i hroničnih respiratornih bolesti", kaže Stanetićeva i dodaje da se osjetljivim pacijentima savjetuje da ne borave na otvorenom prostoru ili da taj boravak bude što kraći.



