Ukoliko bosanski muslimani ne mogu da ubijede bosanske Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati mirno razdvajanje zajedničke države, po čehoslovačkom modelu.
Navodi se ovo u povjerljivim dokumentima iz 1995. godine koje je objavila predsjednička biblioteka Bila Klintona. Kako prenosi britanski "Gardijan", dokumenti govore da je bivši šef Bijele kuće uoči početka kampanje za izbore na kojima se borio za drugi mandat, a nekoliko mjeseci prije sklapanja Dejtonskog sporazuma, tražio od Vlade u Sarajevu 1995. godine da načini ustupke Srbima u BiH kako bi se okončao rat.
U transkriptima telefonskih razgovora Klintona sa svjetskim liderima navodi se da je on ponavljao da je razočaran što snage bosanskih muslimana nisu uspjele da sačuvaju Srebrenicu. U međuvremenu je glavni operativac za sprovođenje tajnog plana za okončanje rata u Bosni postao njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Entoni Lejk.
Sprovođenje Klintonovog plana počelo je nekoliko nedelja prije pada Srebrenice i uključivalo je postizanje mirovnog sporazuma kojim bi Bosna bila podijeljena na dva približno jednaka entiteta. Federacija muslimana i Hrvata trebalo je da dobije nešto manje od polovine države, dok bi Amerikanci razmotrili pritisak na muslimansku stranu da pristane da Srbi u Bosni u roku od dvije do tri godine po okončanju rata održe referendum za izdvajanje iz BiH.
U slučaju da to propadne, plan je bio da se povuku mirovne snage UN, prekine embargo na isporuku oružja BiH i pruži vazdušna podrška muslimansko-hrvatskim snagama u borbi protiv Srba. Klintonov plan predviđao je da se prvo održe razgovori američke administracije sa predstavnicima Sarajeva, kako bi ih ubijedili na ustupke poslije pada Srebrenice, koji je uključivao mogućnost za izdvajanje RS iz BiH.
Dokumenti pokazuju da se neki članovi Klintonove administracije nisu slagali s planom. Dejvi Šefer, savjetnik tadašnje ambasadorke pri UN, a kasnije državne sekretarke Medlin Olbrajt, napisao je da je to "vrlo klizav teren":
"Srbi su zauzeli veliki dio teritorije zahvaljujući etničkom čišćenju, a sada im omogućavamo demokratski referendum da to potvrde", naveo je Šefer.
Aleksander Veršbou, zadužen za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, naveo je da je strategija za izlazak iz rata bila rezultat kompromisa više američkih nivoa vlasti.
Klinton je reizabran za predsjednika SAD 1996. godine. Klintonovi dokumenti, međutim, služe kao podsjetnik koliko blizu su Sjedinjene Američke Države bile da odustanu od Bosne, zaključuje britanski "Gardijan".
