Posljedice virusa korona već se osjećaju u poljoprivredi. Problemi u povrtarstvu odnose se na angažovanje sezonskih radnika, a u stočarstvu na prodaju žive stoke.
Predrag Sekulić iz Crkvine kod Šamca početkom januara je obavio sjetvu povrća, a rasad je u tople plastenike presadio krajem prošlog mjeseca. Komercijalna proizvodnja 30.000 komada rasada sada je u fazi pikaranja. Za te poslove angažovao je sedam sezonskih radnika i preduzeo sve preventivne mjere zdravstvene zaštite.
– Mi smo preduzeli sve potrebne mjere u cilju zaštite radnika, imamo odlično provjetrene plastenike, za sve sam obezbijedio zaštitne maske i rukavice, obavezno je pranje ruku- kaže Sekulić i dodaje da se hrana mora proizvoditi u svim uslovima, pa i vanrednoj situaciji u vrijeme pandemije virusa.
Proljećna sjetva ratarskih kultura trebalo bi da bude obavljena u roku, poljoprivredne apoteke su dobro snabdjevene, a očekuje se i isporuka regresiranog goriva, kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
– Apelujemo na poljoprivredne proizvođače da se pridržavaju mjera propisanih u ovoj situaciji i da s obzirom na to da i Ministarstvo poljoprivrede obećava da neće biti nekakvih ograničenja po pitanju isplate subvencija, evo sad očekujemo uskoro i prve obračune regresiranog dizela za proljetnu sjetvu – kaže Marinković.
Za stočare je problem prodaja žive stoke, jer su stočne pijace zatvorene. Potražnja je slabija, cijene niske, a produženi tov iziskuje dodatne troškove.
Trifun Avramović iz Batkuše uzgajivač je priplodnih krmača, a prasad prodaje na stočnim pijacama u okruženju. Situaciju izazvanu virusom korona smatra nepovoljnom za ovu vrstu proizvodnje jer je prasad sada veoma teško prodati.
– Mi u posljednje vrijeme zavisimo od nakupaca koji dolaze kući, međutim i oni su sada prekunuli kupovinu. Problem je prodaja, male su cijene i vjerovatno će biti još pada cijena- kaže Avramović.
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS navode da vanredne situacije, poput ove, pokazuju da treba više ulagati u domaću proizvodnju.
– Sada treba obratiti pažnju na domaće farmere i stanovništvo u smislu obezbjeđenja hrane. U vezi s tim predlažemo da se otkup junadi nastavi, ali da se malo redukuje izvoz mesa, te da se u skladu sa situacijom njegova dinamika mijenja. Napominjemo da otkup ne smije stati jer su bikovi prerasli i svaki zastoj ide na štetu farmera- kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza.
Marinković podržava napore Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da stabilizuje situaciju u vezi tog posla, uz poštovanje međunarodnih sporazuma o izvozu mesa, ali i zaštitu domaće proizvodnje.
M. L.
