Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras Nacrt zakona o izmjeni Zakona o stvarnim pravima, koji predviđa da pravo građenja bez naknade mogu ostvariti i porodice sa četvoro i više djece, te mladi bračni parovi do 35 godina prilikom sticanja prava svojine na prvu nepokretnost.

Usvojen je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, te izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije Republike Srpske u 2024. godini.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je informaciju o obavezama koje za BiH i Republiku Srpsku proističu iz procesa pridruživanja EU sa pregledom mjera i aktivnosti realizovanih tokom 2024. godine.

Parlament Srpske primio je k znanju informaciju o odlukama o pomilovanju u 2024. godini.

Prihvaćena je odluka o zaduženju Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj po projektu unapređenja zdravstvenog sistema u iznosu do 48.060.000 evra.

Tokom rasprave danas, šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica istakao je da Republika Srpska „nikada nije zaostajala kada je riječ o evropskim integracijama“, ali je upozorio da evropski put ne smije biti izgovor za oduzimanje nadležnosti.

„Republika Srpska ranije je donijela odluku da svoje zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom EU, ali nećemo pristati da nam neko oduzima ovlasti“, rekao je Mazalica.

Tokom rasprave o evropskim integracijama, ministar za evropske integracije RS Zlatan Klokić potvrdio je podršku evropskom putu, ali je naglasio da on ne smije značiti centralizaciju i gubitak ustavnih nadležnosti Srpske. Klokić je upozorio na prisustvo međunarodnog protektora u BiH, Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje, što dodatno komplikuje proces. Takođe, ukazao je da je EU danas suočena sa krizama koje mijenjaju njen odnos prema proširenju i partnerima.

Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević poručila je da su interesi srpskog naroda i Republike Srpske uvijek na prvom mjestu i iznad interesa EU.

Poslanici opozicije dali su različite, ali skeptične ocjene.

Šef Kluba PDP-a Igor Crnadak izrazio je uvjerenje da je evropska budućnost najbolji put za narod Srpske, ali je istovremeno naglasio da će proces biti težak i složen.

„Nisam fundamentalista i zaluđenik, niti mislim da će teći med i mlijeko, ali EU je najbolja za naš narod i RS. Ipak, ne očekujem da će ulazak u EU biti lak proces“, naveo je Crnadak.

Poslanik Nebojša Vukanović iz Kluba Za pravdu i red kritikovao je aktuelnu vlast, ocijenivši da je BiH daleko od evropske budućnosti dok se ne posvete životnim problemima građana.

„BiH neće ući u EU dok njena politička struktura ozbiljno ne počne da se bavi životnim pitanjima. Danas smo daleko od tog cilja“, rekao je Vukanović.

Razmatrana je i informacija o odlukama o pomilovanju u 2024. godini. Očekivano, i ova tema izazvala je podijeljene stavove, gdje je vlast branila stroži pristup, dok je opozicija zahtijevala transparentnost i drugačiji tretman za ratne vojnike.“

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik donio je tri odluke o pomilovanju na osnovu kojih je šest osuđenih lica oslobođeno. Generalni sekretar predsjednika Jelena Pajić Baštinac navela je da je u toj godini pristiglo 22 molbe za pomilovanje, od kojih je 16 odbijeno. Osobe koje su pomilovane ili kojima su odbijene molbe osuđene su za razna krivična djela, uključujući zloupotrebu položaja, nasilje u porodici, prevaru, pa i ubistvo u pokušaju.

Poslanici opozicije naglasili su potrebu za transparentnijim izvještajima o pomilovanjima.

Šef Kluba SNSD-a istakao je da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik „rigorozno pristupio ovom pitanju“ i da je za vrijeme njegove vlasti primjetno strože postupanje u odnosu na ranije periode.

„Od kada je SNSD na vlasti, pristup pomilovanjima je mnogo stroži nego ranije, kada su na vlasti bili predsjednici iz opozicije“, naveo je Mazalica.

S druge strane, poslanik SDS-a Pero Đurić apelovao je na predsjednika da pomiluje borce Vojske Republike Srpske osuđene pred Sudom BiH za ratne zločine, naglašavajući da ti ljudi zaslužuju drugačiji tretman.

„Zaslužuju da se o njima drugačije razmišlja jer su branili svoj narod“, kazao je Đurić.

Na sjednici je razmotrena i odluka o zaduženju za unapređenje zdravstvenog sistema

Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Bojana Vasiljević rekla je da je razlog za donošenje odluke o prihvatanju zaduženja Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj u iznosu do 48.060.000 evra, priprema i realizacija projekta unapređenja zdravstvenih sistema.

Vasiljevićeva je istakla da ovaj iznos zaduženja Srpske predstavlja 71 odsto od ukupnog zaduženja za BiH koje iznosi 67.300.000 evra.

Sredstva zajma odobravaju se Republici Srpskoj pod sljedećim uslovima, rok otplate je 32 godine, period odgode plaćanja je sedam godina, uračunat u rok otplate, a kamatna stopa je referentna plus varijabilna marža.

Poslanik SNSD-a Nenad Lalović smatra da zdravstvo ima sve veće potrebe za ulaganjima, kao i da će znatan dio sredstava iz zajma biti usmjeren na saniranje zdravstvenih objekata.

Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak ocijenio je da je rok otplate kredita predugačak, kao i da se odnosi na servisiranje obaveza u zdravstvu.

Sjednica je bila obilježena i političkim trzavicama. Srđan Mazalica iz SNSD-a izazvao je burne reakcije opozicionih kolega izjavom da je „Zoran Milanović veći Srbin i patriota od njih“.

“Zoran Milanović je za mene ako ćete iskreno veći Srbin nego vi. Veći Srbin i veći patriota RS i jeste. Značajno veći”, rekao je Mazalica.

Opozicija je zbog ovoga tražila javno izvinjenje.

“Uvrijedio je sve borce, i to ne samo one među građanima, već i nas koji ovdje sjedimo. To je sramotno”, naveo je Pero Đurić, poslanik SDS-a.

Mazalica se kasnije izvinio, ali je u jednom trenutku napustio skupštinsku salu.

Tenzije su eskalirale i zbog skorašnjeg incidenta kada je vlast Srpske proglasila nepoželjnom njemačku ministarku Anu Lurman, nakon što se ona sastala sa opozicionim liderima. Opozicija je to ocijenila kao antievropski čin, dok predstavnici vlasti ističu da je to bila recipročna mjera zbog zabrane ulaska srpskim zvaničnicima u Njemačku.

Nezavisne