Iako je imala dovoljno vremena, svu neophodnu pomoć i jasne preporuke Komiteta Savjeta Evrope (Moneyval), Bosna i Hercegovina ipak nije uspjela da ispuni uslove koji bi je spasili od povratka na “sivu listu”.
Prema trenutno dostupnim informacijama, očekuje se povratak BiH na “sivu listu” i to već u petak, što bi moglo dovesti do pojačanih provjera međunarodnih transakcija i usporavanja platnog prometa.
Da pojasnimo, Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope još je u decembru 2024. godine utvrdio da u BiH postoji niz nedostataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i dao rok od godinu i po dana da se otklone.
Zbog toga je dobila godinu dana posmatranja Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) – globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Iako se konačna odluka radne grupe očekivala već u februaru, vijest o povratku na listu je stigla danas, ali nikoga nije iznenadila što jasno potvrđuju komentari sagovornika CAPITAL-a.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je ovo bio jedini mogući ishod, ako imamo u vidu da nismo ispunili uslove koji i nisu bili toliko zahtjevni.
Gavran kaže da je odugovlačenje bila samo dodatna usluga BiH da joj se kao nesposobnoj i nefunkcionalnoj omogući nevjerovatno mnogo vremena za nešto sto je trebala sama uraditi.
– Svakome normalnom je stalo da sprečava pranje novca i finansiranje terorizma, kao i da vlasništvo bude transparentno. Očigledno su ili naše vlasti bezgranično nesposobne ili su previše zainteresovane za vlastito pranje novca i nezakonite transakcije, da pomažu kriminalcima koji su s njima interesno povezani. Treće objašnjenje je nemoguće naći – kaže Gavran za CAPITAL.
Da im nije stalo do interesa građana i privrede, kaže Gavran, nije nikakva novost. Dodaje, da nažalost ni siva lista nije novost jer smo tu već bili i možemo očekivani slične efekte kao i prošli put.
– Neke transakcije postaće nemoguće, posebno sa partnerima koji imaju nizak prag tolerancije rizika. Takvi će jednostavno prestati poslovati. Druge će postati skuplje, komplikovanije i trajaće duže. Raspon problema može ići od online kupovine i pristupa elektronskim uslugama, do kraćih rokova plaćanja, skupih garancija ili potpunog prekida saradnje za privredu – objašnjava Gavran.
Vjeruje da je moguće da će posljedice biti još gore nego prošli put, s obzirom na to da su u međuvremenu praktično sve zemlje dizale standarde i pooštravale kontrole koje Moneyval zahtjeva.
– Sigurno će negativni efekti trajati duže. Jer, čak i kada bi sutra ispunili sve uslove za skidanje sa sive liste taj proces će potrajati jer povjerenje u vlasti BiH je ispod nule i trebaće se dokazati ozbiljna namjera. Možda ćemo dobiti i testni period primjene tih novih propisa. Ako se jednog dana dogodi, čak i van sive liste ostaćemo još dugo vremena na neformalnoj, psihološkoj listi “opreza” kao država koja je dva puta bila na sivoj listi i koja treba dugo godina da dokazuje da je zaista stabilno i efektivno usklađena sa svjetskim standardima – rekao je Gavran.
Jedan od ključnih razloga zbog kojeg se BiH vraća na “sivu listu” je taj što Federacija BiH nije uspostavila registar stvarnih vlasnika pravnih lica, pa čak ni počela rad na tome, dok je u Republici Srpskoj ovaj posao odavno završen.
Osim toga, u FBiH je trebalo usvojiti i Zakon o oduzimanju nezkonito stečene imovine, što se takođe nije dogodilo.
Stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu nije odluka koja treba da nas iznenadi, slaže se i viša analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) Anesa Agović Đozo.
To je odluka koja se odgađala već duži period i tokom koje se BiH više puta izvlačila zahvaljujući aktivnostima preduzetim u posljednjem trenutku, samo da bi se formalno ispunili međunarodni zahtjevi.
– Ako Moneyval potvrdi ovu odluku u petak, ono što presudii da dospijemo na sivu listu, nije nedostatak zakona, nego nedostatak njihove stvarne primjene. BiH već godinama ima relativno usklađen zakonodavni okvir za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ali međunarodni evaluatori kontinuirano ukazuju na iste probleme: mali broj finansijskih istraga i pravosnažnih presuda za pranje novca, ograničeno oduzimanje imovine stečene kriminalom i slabu identifikaciju profesionalnih perača novca koje omogućavaju prikrivanje njegovog porijekla – kaže Agović Đozo.
CAPITAL je u ranijem periodu više puta pisao o curenju rokova za ispunjavanje preporuka Komiteta Savjeta Evrope (Moneyval) i kašnjenja BiH u sprovođenju reformskih poteza koji bi izbjegla povratak na sivu listu.
CAPITAL
